Crkva od svog početka slavi spomen Kristova spasiteljskog djela svakog prvog dana u tjednu, tj. u nedjelju, kada se posebno spominje njegove muke, smrti i uskrsnuća. Nedjelja je temeljni i najstariji kršćanski blagdan. Ona je »prvi dan u tjednu«, kako je zove Sveto pismo Novog zavjeta, spomen Kristova uskrsnuća, djelotvorni znak Krista uskrsnuloga među svojima i »predokus« konačnog susreta s Kristom o njegovu slavnom dolasku.

Zato je nedjelja dan kada se prestaje s redovnim radom, kako bismo svoju radost, u prisutnosti Uskrsnuloga, mogli doživjeti u zajednici Crkve koja se okuplja na slavljenje euharistije.

Tijekom povijesti razvio se osim nedjeljnih slavlja i poseban raspored, red slavljenja Kristovih spasiteljskih otajstava kroz cijelu godinu. Tako se svake godine slavi čitavo Kristovo otajstvo od utjelovljenja i rođenja do uzašašća i Duhova te do iščekivanja drugoga Kristova dolaska. To slavljenje nije puko sjećanje na događaje spasenja, nego Crkva tim slavljenjem zajedno s Kristom te događaje ponovno otajstveno doživljava, postaje dionicom njihova duhovnog bogatstva i tako se ostvaruje njezino spasenje.

Crkvena godina ima tri velika dijela ili ciklusa: božićni, vazmeni i kroz godinu.

Crkvena (liturgijska) godina započinje nedjeljom koja je najbliža blagdanu sv. Andrije (slavi se 30. studenoga). To je prva nedjelja došašća.

Osnovni raspored gradi se oko dva glavna blagdana: Božića i Uskrsa, a ostatak se zove vrijeme kroz godinu.

Božićno vrijeme:
Nova liturgijska godina započinje 1. nedjeljom Došašća. Računa se unatrag, jer su četiri nedjelje Došašća. Ono nas vodi prema svetkovini Božića, koje se slavi osam dana, završavajući na blagdan Marije Bogorodice, 1. siječnja. U božićno vrijeme spada još i blagdan sv. Tri Kralja, te završava blagdanom Krštenja Gospodinova.

Uskrsno vrijeme:
Uskrs je središnji kršćanski blagdan. Ima dva razdoblja; korizmu, kao pripravu i pouskrsno vrijeme do Duhova. Korizma traje 40 dana. Uskrs se slavi prve nedjelje nakon prvog punog mjeseca nakon proljetnog ekvinocija. Korizmeno vrijeme doživljava svoj vrhunac u Velikom tjednu kada slavimo Isusovu muku, smrt i uskrsnuće. Poslije Uskrsa traje sedmotjedno vrijeme, koje završava Uzašašćem, odnosno silaskom Duha Svetoga, kada Crkva slavi rođendan.

Vrijeme kroz godinu:
Gornja dva ciklusa, božićni i uskrsni, ne zauzimaju sve vrijeme kroz godinu. To ostalo vrijeme tvori, ono što se naziva, vrijeme kroz godinu, a sadrži 34 tjedna.

U Došašću slavimo nadu u ispunjenje Božjih obećanja. Božić slavi Isusovo rođenje, dolazak Boga među nas u našu povijest. Korizmeno vrijeme podsjeća nas na to tko smo kao stvorenja. Središte godine je Veliki tjedan i Uskrs kada slavimo otajstva otkupljenja i Isusovu pobjedu nad smrću. Duh Sveti održava život vjernika u hodu prema vječnosti, što želi podržati u svijesti vrijeme kroz godinu.
Tako, jedna  crkvena godina završava svetkovinom Krista Kralja, a druga započinje 1. nedjeljom Došašća.

Nedjeljna biblijska čitanja u novoj liturgiji obuhvaćaju tri slusljedna godišnja kruga. Svaki je krug najizrazitije označen po jednim sinoptičkim evanđeljem: GODINA A – Matejem, GODINA B – Markom, GODINA C – Lukom. Ivanovo se evanđelje zgodno umeće u sva tri kruga, najljepše u uskrsno vrijeme kada se čitaju tzv. Oproštajne Isusove besjede.

crkvena godina

 

njemcka-zastava

Gospodin mi je zaštita,
na polje me prostrano izvede,
spasi me jer sam mu mio.

(Ps 18, 19-20)

Novi župni listić!

Želim krstiti dijete!

Želim se vjenčati!

Dječji zbor

Go to top